"U eri umjetne inteligencije kreativnost postaje najvažnija ljudska kompetencija", glavna je poruka stručne konferencija Kreativno i kritičko mišljenje u obrazovanju u eri umjetne inteligencije u organizaciji Zavoda za kvalitetu obrazovanja i Zavoda za kreativnost i kritičko mišljenje. Konferencija je okupila više od 250 ravnatelja i stručnih suradnika iz osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske.
Konferenciju su otvorili rektor izv. prof. dr. sc. Mislav Balković i predsjednik Upravnog vijeća prof. dr. sc. Damir Jugo, naglasivši važnost sustavnog razvoja kreativnog i kritičkog mišljenja kao temeljnih kompetencija u obrazovanju u vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja i sve snažnijeg utjecaja umjetne inteligencije. Balković je istaknuo da će tehnološki razvoj i automatizacija promijeniti i pojednostaviti određene poslove, ali da to ne znači “zastoj svijeta”, već potrebu da obrazovanje dodatno jača sposobnost promišljanja, prosuđivanja i stvaranja.
Generativna umjetna inteligencija i obrazovanje
Program je započeo međunarodnim izlaganjem
dr. sc. Todda Lubarta, profesora psihologije na University Paris Cité i predsjednika International Society for the Study of Creativity and Innovation (ISSCI), koji je govorio o utjecaju generativne umjetne inteligencije na kreativno mišljenje te o mogućnostima primjene AI alata u nastavi. Opisao je četiri pristupa koji se danas jasno prepoznaju među studentima: zajedničko stvaranje u kojem AI služi kao poticaj za razvoj ideja, odbacivanje AI-ja, nekritičko preuzimanje sadržaja („plagiranje 3.0”) te isključivanje, odnosno stav da kreativnost više nije potrebna jer se proces može prepustiti umjetnoj inteligenciji.
Kreativnost i darovitost kao kompetencije budućnosti
Uslijedilo je izlaganje
izv. prof. dr. sc. Darka Lončarića s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koji je analizirao izazove procjene i identifikacije kreativnog potencijala djece u školskom kontekstu te naglasio da je kreativnost temelj za prepoznavanje i razvoj darovitosti. Posebno je istaknuo važnost diferenciranog pristupa jer djeci s različitim potrebama treba pristupati diferencirano kako bi se njihov potencijal sustavno i stručno razvijao.
O važnosti sustavnog razvoja kreativnosti govorila je i
prof. dr. sc. Mojca Juriševič (University of Ljubljana), istaknuvši da kreativnost u školi ne podrazumijeva samo stvaranje nečeg novog, nego i procjenu smisla, svrhe i etičnosti onoga što stvaramo, te da se njezin puni potencijal ostvaruje u okruženju u kojem se ne bojimo pogrešaka.
U nastavku programa
prof. dr. sc. Damir Ljubotina predstavio je metodološke izazove mjerenja kreativnosti i strukture kreativnog ponašanja, a
prof. emer. Majda Rijavec govorila je o emocionalnim, socijalnim i intelektualnim potrebama darovitih učenika.
Darija Korkut, prof. struč. stud., profesorica na Sveučilištu Algebra Bernays, predstavila je praktičan pogled na integraciju kreativnog i kritičkog mišljenja u obrazovne kurikule te potaknula sudionike na promišljanje metoda razvoja ovih kompetencija među učenicima.
Temu rane identifikacije kreativnog potencijala kod djece predstavila je
dr. sc. Jasna Cvetković-Lay (Centar „Bistrić”), dok je
doc. dr. sc. Barbara Balaž, voditeljica Katedre za psihologiju, otvorila raspravu o prisutnosti kreativnosti u školama i prilikama za njezino poticanje. Doprinos raspravi dao je i
Mario Erceg, predsjednik Hrvatske Mense, govoreći o kognitivnom potencijalu u digitalnom okruženju i važnosti prepoznavanja visokih mentalnih sposobnosti u obrazovanju.
Konferenciju je zaključio
izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, voditelj Zavoda za kreativnost i kritičko mišljenje, naglasivši da umjetna inteligencija sama po sebi nije problem, nego to postaje kada je promatramo isključivo kroz prizmu koristi, a zanemarimo društvene, etičke i obrazovne izazove koje donosi.