U sklopu savjetovanja ISS ove godine organizira se cjelodnevni skup s ciljem međusobnog upoznavanja različitih dionika u području sigurnosti te mogućnosti razmjene informacija. Sigurnost je izuzetno široko područje i u tom smislu zahtjeva puno resursa kako bi se na zadovoljavajući način pokrivalo. Rijetke su institucije, konkretno u Republici Hrvatskoj, koje to mogu učiniti na zadovoljavajći način. U tom smislu treba što je moguće više težiti suradnji. Na skupu bi se trebali predstaviti znanstvenici (FER/FOI), voditelji sigurnosti (male banke, HT), razne državne institucije (UVNS, MUP, HNB). Konačno, na okruglom stolu bi se raspravljalo o mogućnostima operacionalizacije suradnje, potencijalnim problemima i rješenjima.
Osnovni podaci:
Voditelji:
Stjepan Groš (Croatia), Tonimir Kišasondi (Croatia)
Predsjednik Međunarodnog programskog odbora:
Petar Biljanović (Croatia)
Međunarodni programski odbor:
Alberto Abello Gamazo (Spain), Slavko Amon (Slovenia), Vesna Anđelić (Croatia), Michael E. Auer (Austria), Mirta Baranović (Croatia), Ladjel Bellatreche (France), Eugen Brenner (Austria), Andrea Budin (Croatia), Željko Butković (Croatia), Željka Car (Croatia), Matjaž Colnarič (Slovenia), Alfredo Cuzzocrea (Italy), Marina Čičin-Šain (Croatia), Marko Delimar (Croatia), Todd Eavis (Canada), Maurizio Ferrari (Italy), Bekim Fetaji (Macedonia), Tihana Galinac Grbac (Croatia), Liljana Gavrilovska (Macedonia), Matteo Golfarelli (Italy), Stjepan Golubić (Croatia), Francesco Gregoretti (Italy), Stjepan Groš (Croatia), Niko Guid (Slovenia), Yike Guo (United Kingdom), Jaak Henno (Estonia), Ladislav Hluchy (Slovakia), Vlasta Hudek (Croatia), Željko Hutinski (Croatia), Mile Ivanda (Croatia), Hannu Jaakkola (Finland), Leonardo Jelenković (Croatia), Dragan Jevtić (Croatia), Robert Jones (Switzerland), Peter Kacsuk (Hungary), Aneta Karaivanova (Bulgaria), Dragan Knežević (Croatia), Mladen Mauher (Croatia), Igor Mekjavic (Slovenia), Branko Mikac (Croatia), Veljko Milutinović (Serbia), Alexandru-Ioan Mincu (Slovenia), Vladimir Mrvoš (Croatia), Jadranko F. Novak (Croatia), Jesus Pardillo (Spain), Nikola Pavešić (Slovenia), Vladimir Peršić (Croatia), Goran Radić (Croatia), Slobodan Ribarić (Croatia), Janez Rozman (Slovenia), Karolj Skala (Croatia), Ivanka Sluganović (Croatia), Vlado Sruk (Croatia), Uroš Stanič (Slovenia), Ninoslav Stojadinović (Serbia), Jadranka Šunde (Australia), Aleksandar Szabo (Croatia), Laszlo Szirmay-Kalos (Hungary), Davor Šarić (Croatia), Dina Šimunić (Croatia), Zoran Šimunić (Croatia), Dejan Škvorc (Croatia), Antonio Teixeira (Portugal), Edvard Tijan (Croatia), A Min Tjoa (Austria), Roman Trobec (Slovenia), Ivana Turčić Prstačić (Croatia), Sergio Uran (Croatia), Tibor Vámos (Hungary), Mladen Varga (Croatia), Marijana Vidas-Bubanja (Serbia), Boris Vrdoljak (Croatia), Robert Wrembel (Poland), Baldomir Zajc (Slovenia), Damjan Zazula (Slovenia)
Prijava/Kotizacije:
|
Prijava / Kotizacije
|
Cijena u EUR-ima
|
|
Prije 12.5.2014.
|
Poslije 12.5.2014.
|
| Članovi MIPRO i IEEE |
50
|
90
|
| Ostali |
60
|
100
|
Kontakt:
Stjepan Groš
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Unska 3
10000 Zagreb, Hrvatska
E-mail: stjepan.gros@fer.hr
Opatija - 170 godina turizma:
Opatija, često nazivana i biser Jadrana, jedna je od najpoznatijih destinacija u Hrvatskoj s turističkom tradicijom koja ove godine slavi 170 godina. Smještena uz rub Mediterana, na obali Kvarnerskog zaljeva i padinama planine Učke koje se blago spuštaju prema moru, Opatija svojim klimatskim karakteristikama, prekrasnom arhitekturom, kvalitetnim hotelima, prekrasnim njegovanim parkovima i šetnicama pruža mogućnosti za ugodan boravak tijekom cijele godine.
Prvi je čari Opatije otkrio riječki patricij Iginio Scarpa, sagradivši ovdje 1844. godine svoj ljetnikovac koji je nazvao Villa Angiolina po svojoj preminuloj supruzi, čime je otvoren put razvoju turizma. To je bio tek početak.
Hotel je otvoren 27. ožujka 1884. godine. Nazvan je Hotel Quarnero, a gosti su na raspolaganju imali 60 soba. U to vrijeme nastaju i brojne luksuzne vile, ljetnikovci, hoteli, pansioni, sanatoriji, paviljoni, kupališta, šetališta i parkovi. U Opatiju dolaze najpoznatiji liječnici Monarhije i otvaraju sanatorije, grade se šetališta i kupališta. Opatija je tako uz Nicu, Karlove Vare, Cannes i Biarritz postala jedno od najznačajnijih europskih mondenih lječilišta devetnaestog i prve polovice dvadesetog stoljeća.
Ovdje su boravili kraljevi i carevi, književnici, filozofi, pisci, pjesnici i glazbenici. Spomenimo cara Franju Josipa, cara Vilima II, rumunjsku kraljicu Elizabetu, poznatu kao pjesnikinju koja je svoje pjesme objavljivala pod pseudonimom Carmen Sylva, zatim caricu Sissi, pisce A. P. Čehova i Jamesa Joycea, plesačicu Isadoru Duncan, skladatelje Gustava Mahlera i Giacoma Puccinija. Vidjeti i biti viđen - za to je trebalo doći u Opatiju.
Nakon II. svjetskog rata, turizam u Opatiji orijentira se na ljetnu sezonu i na razvoj kongresne ponude. Kroz svo to vrijeme, Opatija je svoju važnost destinacije koja pruža nešto posebno zadržala do danas.
Osvojit će vas mnogočime - prvorazrednim kongresnim sadržajima, odličnim smještajem, wellness centrima za odmor i opuštanje, te ljubaznim i uslužnim osobljem koje će izaći ususret svim vašim željama. Ne zaboravimo ni gastronomiju kroz koju ćete upoznati naše autohtone namirnice, jela i prvoklasna vina.
Upoznajte Opatiju, i neka Opatija upozna vas!
Detaljnije informacije se mogu potražiti na www.opatija.hr i www.opatija-tourism.hr.