Skala: Otvorena je mogućnost da MIPRO kao udruga bude partner na EU okvirnim programima

Prof.dr.sc. Karolj Skala, dugogodišnji je član Programskog odbora, a trenutno v.d. predsjednik Programskog odbora MIPRO-a. Kao aktivan sudionik u realizaciji 20 EU projekata ostvario je iznimno znanstveno-razvojno postignuće i transfer tehnologije na nacionalnoj i međunarodnoj razini, a u sklopu nacionalnih projekata i okvirnih programa FP6, FP7 i Obzor 2020 doprinio je razvoju mrežno–računalne infrastrukture: Hrvatska nacionalna grid infrastruktura (CRO NGI) i EGI čvorišta na IRB-u, kao i Digitalnoj istraživačkoj infrastrukturi za umjetnost i humanističke znanosti (DARIAH CC Gateway). Dobitnik je godišnje nagrade za znanost Mađarske Akademije znanosti za 2015. godinu i Godišnje nagrade za znanost za značajan znanstveni doprinos u području tehničkih znanosti, a posebno za razvoj e-Infrastrukture i e-Science tehnologije u Hrvatskoj za 2016. godinu.
 

-Kako je teklo Vaše ICT „putovanje“ do danas?

ICT sam po sebi je doživljavao izraziti razvoj sa značajnim dekadskim razvojnim skokovima. Svakih 10 godina se desila  pragmatično nova tehnologija i slijedom toga jako međudjelovanje na industriju i način života. Ja sam se uključio u taj razvojni niz 80-ih kada smo počeli sa  komunikacijskim linkovima  pomoću laserskog digitalnog prijenosa.  Puno mi je pomogao moj prijatelj uvaženi pokojni professor  Branko Souček koji  je donio prve Intelove micro procesore  na Ruđer. To je bio dijelom i poticaj za održavanje seminara iz kojeg je MIPRO  blicnuo u pravi čas i od tada je svjedok a i promotor tih dekadskih skokova; 1970. procesor, 80. Internet, 90. Web 2000. Grid 2010. Cloud. Kao odgovor na  Vaše pitanje, baviti se ICT tehnologijom  je izrazito izazovno ICT „putovanje“,  koje bez daljnjega određuje novu inteligenciju življenja i rada na zemlji.
Ja sam se intenzivno uključio u taj razvoj u zenitu stvaranja distribuiranog Grid računarstva po poticaju kolege iz prirodoslovlja temeljem narasle potrebe za računalnu snagu za rješavanje sve kompleksnijih znanstvenih problema. Tako smo sa skupinom znanstvenika prije dvadeset godina  na Ruđeru pokrenuli projekt izgradnje pilot cluster računala, čiji uspjeh je bio izrazit i naglo je počeo rasti po arhitekturi  u svrhu zadovoljavanja sve veće  potrebe za računalnom snagom. Vođeni uspjehom pilot klastera tražili smo od Ministarstva sredstva da se klaster  računalo proširi na primjeren broj računalnih čvorova. Donešena je odluka da se rast klastera nastavi na Srcu i tako su znanstvenici dobili danas dobro poznatu Izabelu. Kao nastavak preko Akademije tehničkih znanosti sam inicirao projekt izgradnje sustava povezanih klaster računala ili Grid koji je prihvaćen od strane Tehnologijskog vijeća i tako je krenuo CRO GRID nacionalni infrastrukturni poliprojekt kojeg je koordinirao akademik Leo Budin sa FER-a, a voditelji su bili; K. Skala IRB, S. Srbljić FER i SRCE. U CRO GRID projektu je bilo uključeno 11 institucija i 53 istraživača. Nakon uspješnog završetka projekta nastala je Hrvatska nacionalna Grid infrastruktura (CRO NGI).
U to vrijeme, 2003. sam uspio dobiti prvi EU FP6 projekt na Grid tematici u vrijeme kad HR još nije bio niti kandidat za EU. To je bio prijelomni trenutak intenzivne EU projektne orijentacije i u minulih 15 godina je Centar za informatiku i računarstvo realizirao 20 EU projekata iz područja distribuiranog računarstva.

-Koji dio ICT-a Vas najviše interesira, planirate ga razvijati u budućnosti?
 

Danas, mi u Centru za informatiku i računarstvo smo fokusirani prema naprednim znanstvenim Cloud servisima. Smatramo da će distribuirana i sveobuhvatna računalna servisna mreža postaviti nove platforme i standarde u smjeru strukturiranog i unificiranog  distribuiranog servisnog okruženja. Mi smo aktivni na razvoju naprednih cloud servisa što razvija kolega Enis Afgan u suradnji sa John Hopkins University u Americi. Na razini servisne uslužne arhitekture mi razrađujemo Cloud-Fog-Dew vertikalno raslojavanje i bavimo se sa donjim slojem što smo nazvali Dew Computing  ili Rosa računarstvo. Predviđamo da će se u budućnopsti uspostaviti globalni servisni sustav sličan www informacijskom sustavu.
U sklopu Znanstvenog centra izvrsnosti Znanost o podacima (Data Science) vodim radnu aktivnost pod naslovom heterogeno računarstvo i napredni Cloud servisi. Sukladno temama dosadašnjih savjetovanja koje sam vodio na MIPRO-u pokrenuli smo za naredni MIPRO 2018 modificirano  savjetovanje „Data and Life Science Supported by Distributed Computing“.  Tako naredne godine radimo savjetovanje izravno usmjereno na „Data i Life Science“ koji  predstavlja veliku budućnost i potrebu za znanost i gospodarstvo.

-U MIPRO-u ste od 1982. godine, sudjelovali ste sa brojnim radovima i aktivni ste kao voditelj seminara, savjetovanja, okruglog stola i izložbi, što za Vas znači MIPRO?

MIPRO je bila prva konferencija na kojoj sam nastupio nedugo nakon što sam se zaposlio na Institutu Ruđer Bošković. Od onda sam sudjelovao sa oko 40 radova i organizacijom kao voditelj 7 seminara, 15 savjetovanja, 1. okruglog stola i 5 izložbi.
Zanimljivo da je moj prvi prijavljeni rad 1982. bio odbijen pod naslovom: Značajke i mogućnosti printera sa fiksnom glavom. Taj printer je kasnije patentiran i proizveden u RIZ-u kao dio poništivača karata za tramvaje. S tim smo eliminirali AEG i njihove poništivače smo supstituirali domaćim u proizvodnji PEL-a iz Varaždina i RIZ-a iz Zagreba. Očito je recenzent bio opterećen da se kod printera mora micati glava, a mi smo okrenuli priču da se micao papir...
Na Vaše pitanje što mi znači MIPRO ukratko ću reći; MIPRO je  znanstveno-tehnološka ICT infrastruktura inženjera ili tehnološki  kolaborativni ekosustav. MIPRO ima svoj značaj i ugled, a ICT struka ga gura u orbitu sa izrazito velikim mogućnostima i perspektivama.
 

-Radili ste na brojnim EU projektima iz ICT branše, vidite li mogućnost uključivanja MIPRO-a u neke od njih?

MIPRO je dobio 2013. slogan „EU Promotivno Partnerstvo“  imali smo viziju da se ulaskom HR u EU moramo jače okrenuti strateškim odrednicama i biti sučelje odnosno pokretač (katalizator) u novonastalim okolnostima. Tako se MIPRO  pokazao kao zrela sredina za EU lučonošu. Održali smo puno okruglih stolova i izgradili smo značajne kontakte i suradnje sa Briselskom operativom Europske komisije u području ICT startegije, regulative, projektne inicijative i sudjelovali smo u raznim forumima i predstavljali Hrvatsku u Briselu na razne načine. Osobno tu vidim daljnju značajnu ulogu MIPRA - da služi kao akcelerator i stabilizator svih novonastalih procesa i tehnoloških iskoraka.
Ja sam u prosjeku šest puta u godini u Briselu i imam jako dobar uvid u stanja i mogućnosti na polju okvirnih programa. Osim Razvojno-inovativnih projekata (RIA) postoje i mrežno koordinatorske akcije (CSA),  to se proteže i na stvaranje kooperativnih mreža između raznih dionika i strukovnih tehnoloških cjelina. Tu MIPRO ima šansu, da ako se pojavi primjereni  poziv (Call), da se uključi i stvori konzorcijsku projektnu suradnju sa značajnim financijskim učinkom. Tu mislim prvenstveno  na stvaranje suradničke mreže znanstvenih centara izvrsnosti iz područja ICT. Na taj način bi MIPRO postao relevantni čimbenik na EU razini i postigao bi povećanu ulogu i značaj u stvaranju novog okruženja suvremenog ICT stvaralaštva.

 
-Kako zamišljate budućnost MIPRO-a, odnosno koji su Vaši planovi za sljedeću godinu i dalje?

MIPRO je ovaj oblik stvarao desetljećima pod mudrim vodstvom prof. Biljanovića i ne smije se ugroziti nikakvim prijelomnim rješenjima. To ne znači da ne treba razvijati i unapređivati. MIPRO ima tu sreću da ga cijene i podržavaju stariji članovi a struka unosi mladu populaciju. Tako prosječna starost ICT stručnjaka pada jer tržište traži sve više mladih inženjera u ovom području pa tako populacija ICT stručnjaka raste sve brže i puni se mladima. Kao rezultat  prosječna starost na MIPRO-u je manja od starosti MIPRA.  Kako MIPRO stari populacija se pomlađuje! To je zanimljiv proces i svojstvena odlika struke. To dovodi do toga da sve više mladih djeluje  unutar MIPRA. Među ostalima taj proces se podržava preko MIPRO junior savjetovanja.
Pravi učinkovit razvoj je uvijek postupan (sukcesivan). Prijelomna rješenja po pravilu mogu  unositi rizik i neizvjesnost. MIPRO je po svojoj koncepciji otvoreni sustav i svaka argumentirana promjena je u interesu razvoja i mora se podržati i postupno primjenjivati.
Smatram da je budućnost u daljnjem razvoju i povezivanju sa Centrima izvrsnosti i Centrima kompetencije u HR i EU. MIPRO bi trebao postati neka vrsta sučelja ili infrastrukturna komponenta (hub) u pogledu diseminencije i transfera znanja  tim centrima izvrsnosti i kompetencija prema gospodarstvu. To je suvremeni koncept i težnja EU koji može značajno povećati interes gospodarstva prema MIPRU.
MIPRO bi trebao povećati svoj dohodak dodatnim aktivnostima. Prvenstveno mislim na ljetne i zimske škole u Opatiji. Tu se misli na organiziranje svjetski relevantnih tečajeva za transfer znanja i tehnologije kao dodatno usavršavanje (edukaciju) inženjera  u naprednim ICT tehnologijama. Tu vidim da bi predavači mogli biti iz centara izvrsnosti i kompetencije. MIPRO bi mogao preko svojih članova pružati ekspertne  usluge u transferu znanja odnosno tehnologije, dubinske analize tržišta i provedbe predviđanja (predikcije) razvoja određenih inovativnih rješenja, proizvoda i tržišta pomoću znanosti o podacima (Data Science). Nadalje otvorena je mogućnost da MIPRO kao udruga bude partner na EU okvirnim programima i na taj način stekne značajna financijska sredstva za razvoj. Danas su otvorene mogućnosti i uspjeh se određuje do koje mjere se može intelektualni kapital (ljudi) vezati i mobilizirati da svoje stvaralačko djelovanje provode preko MIPRA. Tu treba osigurati uvjete i stvoriti interesnu sferu rada i financijske valorizacije.

24. travanj 2018