Traži  English (United States) Hrvatski (Hrvatska)

inovativno promotivno partnerstvoUsusret budućnosti s pametnim i inteligentnim IKT-om

Tehničko kosponzorstvo

 


  • Rok za dostavu sažetaka:
    16. prosinca 2024.
    20. siječnja 2025.
  • Rok za dostavu radova:
    3. veljače 2025.
  • Rok za konačnu recenziju:
    21. ožujka 2025. 

 

Savjetovanja
Svečano otvaranje
Forum
Radionice
Seminari
Savjetovanja
Izložba
Download

Prijenos autorskih prava (radovi na hrvatskom jeziku)

  Izjava o dozvoli upotrebe autorskog djela

 

 

Časopisi koji objavljuju odabrane
radove 
skupova MIPRO 

 

 

 

DOGAĐANJAVIJESTIPRESS

Pogled iz kosa


Biografija

START UPomanija

Autor ovoga teksta nije stručnjak za start UPove pa njegovo mišljenje vjerojatno odudara od “prosječnog” mišljenja što automatski ne mora značiti da nije u pravu.

Autsajderi stoje izvan terena za razliku od insajdera koji stoje (ili trče) nasred terena. Autsajderi, za razliku od insajdera, bolje vide dimenzije terena i bolje sagledavaju cjelinu igre na terenu iako im detalji igre mogu promaknuti.

Imao sam nekih osobnih iskustava s formiranjem start UPova još u vrijeme kada pojam start UPova, bar kod nas, još nije postojao. Bilo je to u doba vladavine bivše države koju je vodio Ante Marković, legentarni direktor Rade Končara. Tada je donesen Zakon o mješovitim poduzećima koja su zajedno formirali privatnici i poduzeća u društvenom vlasništvu. Zbog tog mješovitog udjela privatnog i društvenog kapitala poduzeća su se zvala mješovitim. Nije bilo nikakvih ograničenja s obzirom na proizvod i tehnologiju pa su ta poduzeća mogla  proizvoditi sve od “cigle” do lokomotive.  Zajedno s još dvojicom kolega i osobnih prijatelja zaštitio sam u Europi, SAD-u i Japanu novu tehnologiju i novi proizvod za termičke primjene (poluvodički grijači i senzori topline).  Formirali smo mješovito poduzeće koje je trebalo na bazi spomenutoga patenta proizvoditi vrhunske poluvodičke grijače i termičke senzore.  Tržište za te proizvode bila je u prvom redu industrija kućanskih aparata. Naš američki savjetnik poručio nam je: ne idite u pokretanje novog tehnološkog poduzeeća ako nemate proizvod kojeg osim Vas nema nitko u svijetu  najmanje pola godine prije konkurencije. Taj proizvod stvorit će Vam brand pa ćete uz taj novi proizvod moći prodavati i standardne proizvode koje nude i ostali proizvođači. Da bi imali proizvod kojega nema nitko drugi morali smo imati ili novu (bolju) tehnologiju ili bolje korištenje neke već postojeće tehnologije. Imali smo i jedno i drugo. 

To je trebalo stvoriti novi proizvod koji donosi brzi rast proizvodnje i profita što je sve zajedno svojstvo kasnije definiranih brzo rastućih poduzeća temeljenih na znanju – start UPova. Imali smo dakle start UP ne znajući  da ga imamo. Nismo ga tako zvali jer taj naziv u svijetu još nije postojao ali smo ga imali.

Ne bih ovdje ulazio u detalje ove priče jer je ona nastala koncem osamdesetih i početkom devedesetih godina u trenutku kada je dominirala ideologija a ne tehnologija i to je dovelo do propasti velike većine postojećih poduzeća. Za nova tu pogotovo nije bilo mjesta i tako je i vjerojatno prvi start UP u ovim prostorima bio pometen prije nego se rodio.  Ključni moment je bio trenutak kada je jedan oficir jedne vojske ispalio granate na upravnu zgradu jednog velikog sarajevskog poduzeća koje je bilo središe ove priče i glavni investitor. Bile su to prve granate ispaljene na Sarajevo, granate koje su označile početak višegodišnje opsade Sarajeva. “Ubijen” je prvi start UP koji se nije tako zvao, ali je to bio. Bio je, jer je bio utemeljen na znanju par exelence.  Na znanju koje su prihvatili glavni patentni uredi u svijetu.
Dakle, taj vjerojatno prvi start UP na ovim prostorima propao je zbog rata. Trebali bi angažirati Babu Vangu da odgovori na pitanje bi li opstao da nije bilo rata. Možda bi, možda nebi, ali koji od ova dva “možda” je veći teško je reći.

Što mislim o start UPovima danas i ovdje?. Mislim, naravno, da su kao ideja dobri  ako ih se shvati kao mješavinu dobre inovativne ideje (znanja!) i određene neophodne papirologije. Ono što nije dobro je višegodišnja poplava seminara i predavanja o osnivanju start UPova  koji uz rijetke iznimke siju iluziju da je formiranje start UPa maltene stvar dobre papirologije a ne nešto dublje. Treba naučiti popunjavati odgovarajuće formulare i da parafraziram uvijek drage i simpatične Zagorce - Start UP nam je v žepu!  Stvara se dojam da je postojanje stvarne ideje nešto što pada s neba, što se samo po sebi razumije. A nije nimalo tako. Pravih ideja je malo i mali broj njih kroz start UPove postanu komercijalni proizvodi. Put od dobre ideje do proizvoda je dug i prođu ga samo najbolji. Zato tek mali broj start UPova u realnosti uspije pri čemu im životni vijek nije i ne mora biti dug.

Start UP je dobra metoda da “mali” prije “velikih”iIi velikih plasiraju inovativni proizvod na tržište jer su funkcionalniji i fleksibilniji i lakše prihvate novu ideju. Međutim, start UPovi podrazumijevaju uz sve ostalo uređeno i sređeno društvo koje tjera vodu na mlin poduzetnicima i u njima gleda nositelje gospodarskog razvoja društva a ne sumnjive tipove koji se žele lako i brzo obogatiti. Antipoduzetnička klima, kao relikt pseudosocijalizma, koji je kod nas decenijama glumatao socijalizam, danas je možda čak i jača nego u socijalizmu i vrlo uspješno koči mnogi poduzetnički pokušaj. Čast izuzecima kojih ima, ali ima ih malo.

Dobar loš primjer je Hrvat iz dijaspore koji je u doba Matešine vlade htio investirati u Hrvatsku cca 50 milijuna dolara za proizvodnju čip kartica i koji je imao načelnu Matešinu podršku koja je po svemu sudeći bila iskrena, ali ministarstva koja su trebala omogućiti realizaciju ideje učinila su sve da poduhvat propadne da bi nakon godinu dana mlaćenja prazne slame Hrvat iz dijaspore svečano izjavio da više nikada neće doći u Hrvatsku niti će u nju investirati više od 5 dolara! Pošto sam bio dio ekipe koja je pomagala Hrvatu iz dijaspore znam puno detalja od kojih je meni najzanimljiviji bio podatak da su skoro svi “kočničari” bili osvjedočeni domoljubi verbalnog tipa s izuzetnom sklonosti nekonvencionalnim metodama dogovaranja. Koje su to metode znate i sami, a meni ne pada na pamet da ih promoviram.

Da zaključim, start UPovi jesu dobra ideja i u pristojnim zemljama  dobra stvarnost koja čini dio poduzetničke panorame. Oni znanstvene rezultate pretvaraju u industrijske proizvode najčešće u visokotehnološkim područjima koja najčešće pripadaju ICT sektoru.  Start UP nije nešto što je “u modi” već je etapa u industrijskom razvoju koja se ne može i ne smije  preskočiti. Kod nas oni najčešće nisu posljedica plime znanstvenih rezultata koji vape za primjenom već su pomodni trend i rezultat želje da se na formalnom planu slijede svjetski trendovi. Zakonska regulativa trebala bi im ne samo otvarati vrata već bi ih trebala gurati kroz njih.


Jedan dobar indirektan indikator stanja START UPomanije kod nas je tradicionalna međunarodna izložba inovacija ARCA koja se svake godine u listopadu održava u Zagrebu u organizaciji Hrvatske zajednice tehničke kulture. To je skoro idealno mjesto za prezentiranje transfera znanstvenih rezultata u industrijske proizvode. Međutim, tamo nema znanstvenih ustanova ni približno u onoj mjeri koju bismo s pravom očekivali. Dominiraju ambiciozni pojedinci iz neznanstvenih sredina i vrsni poduzetnici bez oslonca na znanstvene ustanove. Kroz višegodišnji rad u ocjenjivačkom sudu izložbe dobro sam bio upoznat sa izlagačima i njihovim inovacijama i mogu reći da se ionako skroman novac kojega ulažemo u znanost niti iz daleka ni u kojem obliku ne vraća onome koji ga daje.

25. ožujak 2019

START UPomanija25. ožujak 2019
„Maharadžin paradoks“ ili „Da li je maharadža socijalno osjetljiv i ako jeste zašto nije?“24. lipanj 2015
Kopanje strategije u selu Zvrnduša Gornja24. lipanj 2015
ARHIVA

Otvoren je Javni poziv za dostavu prijedloga za dodjelu

MIPRO godišnje ICT nagrade



Javni poziv je otvoren do 14. ožujka 2025, a prijedlozi se dostavljaju elektroničkom poštom na adresu
mipro-natjecaj@mipro.hr.

 

 

MIPRO godišnja ICT nagrada
 


 

 

Prijašnji događaji
 
Projekti
 
Video
 
"MIPRO Gridvision" by Zorislav Šojat

Zorislav Šojat održava stranice orijentirane računalstvu, gdje se mogu pronaći mnogi video zapisi MIPRO konferencija, intervjui sa znanstvenicima i drugi zanimljivi materijali: http://gridvision.irb.hr/
 

Binarni kod
http://gridvision.irb.hr/Binarni_kod/


Dodjela Zlatne povelje MIPRO-a i razgovor s Branimirom Makancem

 

 
Kolumne
 
Suorganizatori - nasumično
FER ZagrebPomorski fakultet RijekaTehnički fakultet RijekaFOI VaraždinIRB Zagreb