Na 37. međunarodnom skupu MIPRO 2014 održano je šest aktualnih okruglih stolova, tri seminara, radionice, plenarna rasprava, dvije specijalne COST sekcije, prezentacije kompanija, izložba ICT industrije i još puno toga. Izdvajamo okrugle stolove „Budućnost upravljanja internetom“, „Digitalna pismenost i računarstvo u predvisokoškolskom obrazovanju“ i „eWallet - Izazovi pokretanja usluge digitalne lisnice“.

„Budućnost upravljanja internetom“

Trebaju li internetom upravljati međunarodne organizacije poput UN-a ili neprofitne udruge kao što je ICANN (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers) koja je trenutačno zadužena za organizaciju univerzalne dostupnosti internetskog sadržaja i omogućavanje jedinstvene identifikacije korisnika kroz imena krovnih domena – pitanje je to koje je otvorio okrugli stol „Budućnost upravljanja internetom“ što se u sklopu 37. konferencije MIPRO održao u organizaciji HAKOM-a.

„Sadašnji model upravljanja internetom iznimno je složen, jer ima jako puno tijela koja sudjeluju u tom procesu, a pitanje je kako je pritom zaštićen javni interes zajednice,“ kazao je moderator okruglog stola Zdravko Jukić iz HAKOM-a, naglasivši kako nacionalne vlade, posebice europskih zemalja, traže za sebe veći udio odlučivanja u tom kompliciranom procesu. Trenutačno jedno od najznačajnijih tijela nadležnih za upravljanje internetom – ICANN – ima ugovor samo sa SAD-om, ali odlučuje o dodjeli ograničenih resursa, što internetski identifikatori jesu, za zajednicu korisnika u čitavom svijetu, stoga je inicijativa velikog broja država prebacivanje nadležnosti ove organizacije na Ujedinjene narode.

Iako je vlada SAD-a bila spremna prebaciti dio tih funkcija na internetsku zajednicu, odbacuje ideju da to bude neka vladina ili međunarodna organizacija, već zahtijeva tijelo neovisno o interesima država članica, što znači da će se najvjerojatnije budućnost upravljanja internetom usmjeriti prema kvalitetnijoj organizaciji „multi-stakeholder“ modela (MSM), odnosno balansiranja među interesima brojnih uključenih strana. Dok u svijetu za ovu temu vlada velik interes, Jukić je kazao kako u Hrvatskoj interesa praktički nema, jer su na javnu raspravu koju je HAKOM organizirao tijekom ožujka ove godine pristigla samo tri odgovora.

S pitanjem budućnosti upravljanja internetom povezano je i pitanje mrežne neutralnosti, odnosno ideje da svaki paket na internetu treba imati isti tretman. U SAD-u se otvara mogućnost uvođenja „prioritetnih linija“ koje bi određene sadržaje – za dodatnu naknadu – stavile u povlaštene položaje, dok se EU čvrsto drži principa zaštite mrežne neutralnosti.

Okrugli stol „Digitalna pismenost i računarstvo u predvisokoškolskom obrazovanju“

Nešto optimističniju sliku mogućnosti hrvatskog obrazovanja ponudio je okrugli stol „Digitalna pismenost i računarstvo u predvisokoškolskom obrazovanju“ održan drugog dana 37. međunarodnog skupa MIPRO 2014.

U raspravi su sudjelovali Boris Jokić u ime Instituta za društvena istraživanja Zagreb, Iva Bojić kao predstavnica hrvatske sekcije IEEE, Marina Čičin-Šain (MIPRO), Josip Lörincz (u ime hrvatske ACM sekcije) i Zlatka Markučič kao predstavnica Hrvatskog društva za promicanje informatičkog obrazovanja.

Pitanje kojim se ovaj skup bavio bilo je uvođenje informatičkih vještina u obrazovne programe osnovnih i srednjih škola, a Jokić – koji je bio sudionik grupe zadužene za izradu nove strategije obrazovanja – kazao je kako će se početkom devetogodišnjeg osnovnog školstva otvoriti prostor za nove predmete, no i kako se informatička pismenost ne može učiti u sklopu zasebnog predmeta, nego bi najbolje bilo uključiti multimedijske i digitalne materijale u svakodnevni obrazovni proces i tako omogućiti razvoj informatičke pismenosti u sklopu gotovo svih predmeta.

Okrugli stol  „eWallet - Izazovi pokretanja usluge digitalne lisnice“

Okrugli stol  „eWallet - Izazovi pokretanja usluge digitalne lisnice“ održan u sklopu 37. konferencije MIPRO, objedinio je na jednom mjestu iskustva svjetskih lidera u implementaciji ovog proizvoda, ali i postavio pitanje omogućavanja čim lakšeg uvođenja usluge digitalne lisnice, odnosno kreiranja kvalitetnog, otvorenog i jednostavnog ekosustava.

Digitalna lisnica – koncept koji omogućava korištenje usluga kartičnog plaćanja, elektronske kupovine, ali i mnoge druge pogodnosti – na mobilnim uređajima novih generacija, jedan je od proizvoda kojemu u svijetu teži sve više bankarskih i kartičnih institucija u svijetu, no zbog kompleksnosti njegove realizacije, implementacija je zasad polagana.

Ono što su svi sudionici, koji su predstavili izazove s kojima su se suočili uvodeći usluge digitalne lisnice u zemlje kao što su Francuska, Mađarska, Kanada, Velika Britanija ili Australija, istaknuli kao osnove postavljanja „eWallet ekosustava“ jest činjenica da on mora biti orijentiran na korisnika, i samim time maksimalno okrenut prema osmišljavanju sučelja jednostavnog za korištenje. Naime, istaknuto je na okruglom stolu, kako bi se kreditnu karticu stavilo na mobilni telefon, potrebno je povezati četrdesetak različitih procesa unutar samog uređaja, ali i u komunikaciji uređaja „prema van“. Budući da je taj proces sam po sebi iznimno kompleksan, ne treba ga dodatno komplicirati, već se korisnike usluge mora privući omogućavajući im jednostavno preuzimanje sustava digitalne lisnice, jednostavno korištenje, ali i dodatne pogodnosti kao što su „kuponiranje“ odnosno prikupljanje nagradnih bodova za potrošnju, nagrađivanje lojalnosti, te pristup širokom spektru usluga – od „preskakanja reda“ u restoranima brze hrane do korištenja javnog prijevoza.

Prema iskustvima iz Mađarske, korištenje digitalne lisnice povećalo je prosječan broj mjesečnih kartičnih transakcija korisnika čak 16 puta, ali i dovelo do smanjenja prosječnog iznosa pojedinačne kupnje, budući da se ova usluga najčešće koristi za „impulzivnu kupovinu“. Različiti kartični i bankovni pružatelji usluga stoga uslugu digitalne lisnice ne bi trebali doživljavati i osmišljavati kao međusobno konkurentne sustave – budući da njeno uvođenje dovodi do povećanja prihoda svih sudionika – već zajedno s pružateljima usluga digitalne i mobilne komunikacije osmisliti zajednički sustav koji će biti otvoren za sve korisnike.

Upravo zato, jedan od zaključaka skupa bila je potreba uspostave „Vijeća za bezkontaktna i mobilna plaćanja“, kroz čiji bi se rad usuglasio standard za nacionalnu digitalnu lisnicu, odnosno tržišno najisplativiji scenarij i pristup za sve sudionike.